Kretanje

Svako kretanje je relativno i određuje se u odnosu na neko referentno telo.

Brzina

Brzina iskazuje koliki put telo pređe u jedinici vremena.

Sabiranje brzina

Način izračunavanja relativne brzine jednog tela u odnosu na neko drugo telo, koje se takođe kreće.

Ravnomerno ubrzano pravolinijsko kretanje

Ravnomerno ubrzano pravolinijsko kretanje je kretanje kod kojeg se intenzitet brzine svake sekunde menja za isti iznos. Pravac i smer kretanja pri tom ostaju nepromenjeni.

Kružno kretanje

Ketanje tela po kružnici opisuje se uglom zakretanja, kružnom brzinom i kružnim ubrzanjem.

Centripetalno ubrzanje

Svako kružno kretanje je ubrzano kretanje, zato što vektor brzine stalno menja pravac i smer, dok se telo kreće po kružnici.

Masa i težina

Masa je osnovno, neodvojivo svojstvo svakog tela. Težina je sila, kojom telo pritiska podlogu ili zateže konac o koji je okačeno.

Prvi Njutnov zakon

Svako telo trudi se da zadrži stanje mirovanja ili ravnomernog pravolinijskog kretanja, sve dok ga neko drugo telo ne primora da to stanje promeni.

Drugi Njutnov zakon

Uzrok ubrzanog kretanja tela je sila, koja na njega deluje. Ubrzanje koje pri tom telo stiče je direktno srazmerno intenzitetu sile a obrnuto srazmerno masi tela.

Treći Njutnov zakon

Ukoliko prvo telo deluje na drugo telo nekom silom, tada će i drugo telo delovati na prvo telo istom takvom silom, samo suprotnog smera.

Gustina

Gustina je svojstvo supstance a predstavlja masu 1 m3 te supstance.

Pritisak

Efekat koji sila ostvari delovanjem na neku površinu se naziva pritisak.

Sila potiska

Svako telo potopljeno u tečnost gubi prividno od svoje težine kolika je težina telom istisnute tečnosti.

Ravnoteža

Kada je vektorski zbir svih sila koje deluju na telo jednak nuli, telo se nalazi u translacionoj ravnoteži.

Sila trenja

Sila trenja se javlja kada čvrsto telo klizi po podlozi. Smer sile trenja je suprotan smeru kretanja tela.

Otpor sredine

Otpor sredine je sila koja se suprotstavlja kretanju tela kroz neku sredinu zbog međudelovanja tela i molekula sredine, kroz koju telo prolazi.

Moment sile

Moment sile je uzročnik promene rotacionog kretanja. Zavisi od primenjene sile i normalne udaljenosti napadne tačke od ose rotacije.

Moment inercije

Moment inercije je fizička veličina koja govori u kojoj se meri telo opire pokušaju da mu se promeni način rotacije.

Poluga

Poluga je svaka kruta šipka, koja može da rotira oko nekog oslonca.

Energija

Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. Može samo prelaziti iz jednog oblika u drugi.

Mehanički rad

Rad je mera pretvaranja energije iz jednog oblika u drugi.

Snaga

Snaga je brzina vršenja rada.

Potencijalna energija

Potencijalnu energiju ima telo koje se nalazi na visini u gravitacionom polju Zemlje.

Njutnov zakon gravitacije

Ako postoje dva tela čije su mase m1 i m2, a koja se nalaze na međusobnoj udaljenosti r, tada između njih deluje privlačna sila, koja je direktno srazmerna proizvodu njihovih masa, a obrnuto srazmerna kvadratu njihove međusobne udaljenosti.

Kosmičke brzine

Prva kosmička brzina je brzina koju treba saopštiti nekom telu da bi se ono kretalo oko Zemlje u orbiti čiji je poluprečnik jednak poluprečniku Zemlje.

Zakon održanja mase

U izolovanom sistemu ukupna vrednost mase ostaje nepromenjena tokom vremena. Pojedini elementi sistema mogu menjati vrednosti mase, ali samo u meri koja obezbeđuje da ukupna vrednost mase ostane nepromenjena.

Zakon održanja impulsa

U izolovanom sistemu ukupna vrednost impulsa ostaje nepromenjena u toku vremena. Pojedini elementi sistema mogu menjati sopstveni impuls, ali samo na način koji obezbeđuje da ukupni impuls ostane neizmenjen.