Dilatacija vremena

Brzina protoka vremena zavisi od relativne brzine sistema. Efekat je značajan pri brzinama bliskim brzini svetlosti.

📌 Podsetnik

Svetlosni časovnik

  • Zamislimo svemirski brod u kojem se nalazi svetlosni časovnik – uređaj koji emituje svetlosni impuls ka ogledalu, a zatim detektuje reflektovani signal.
  • Brzina svetlosti u brodu izražava se kao pređeni put podeljen vremenom između emisije i detekcije.
  • Sopstveno vreme časovnika označava se sa $ t_0 $, pa je:
    $ t_0 = \frac{2d}{c} $

Posmatranje iz drugog sistema

  • Ako brod posmatra posmatrač u sistemu koji miruje, dok se brod kreće brzinom $ v $, događaj izgleda drugačije.
  • Tokom putovanja impulsa do ogledala i nazad, brod se pomeri, pa svetlost prelazi duži put: umesto $2d$, prelazi $2a$.
  • U tom vremenu brod se pomeri za $2b$, pri čemu važi:
    $ b = \frac{v t}{2} $
    gde $ t $ predstavlja vreme merеnо u sistemu koji miruje.

Geometrija problema

  • Na trougao sa stranicama $a$, $b$ i $d$ primenjuje se Pitagorina teorema:
    $ a^2 = b^2 + d^2 $
  • Ukupan put koji pređe svetlost je $2a$, pa nakon uvođenja izraza za $b$ i kvadriranja dobijamo:
    $ c^2 t^2 = v^2 t^2 + 4d^2 $
  • Iz sopstvenog sistema važi $2d = c t_0$, pa zamenom izraz dobijamo konačnu relaciju između vremena u dva sistema.

Konačni izraz – dilatacija vremena

  • Vreme u sistemu koji miruje:
    $ t = \frac{t_0}{\sqrt{1 – \frac{v^2}{c^2}}} $
  • Vreme teče sporije u sistemu koji se kreće – časovnik u pokretnom brodu „kasni“ u odnosu na časovnik u mirujućem sistemu.
  • Ovaj efekat se naziva dilatacija vremena.

Kada je efekat primetan?

  • Za male brzine $v$ važi $\frac{v^2}{c^2} \approx 0$, pa su vremena praktično ista.
  • Zato se u svakodnevnom životu dilatacija vremena ne primećuje.
Podeli na:

Ne možete kopirati sadržaj ove stranice!

Scroll to Top