Mehanički talas je poremećaj koji se prostire kroz neku materijalnu sredinu.
Talasi u materijalnoj sredini
Video čas
Ako neki molekul sredine izvedemo iz ravnotežnog položaja i navedemo ga na oscilovanje, on će delovati na sve molekule, sa kojima je povezan međumolekulskim silama. Ostali molekuli slediće njegov manir kretanja ali sa izvesnim kašnjenjem, koje je posledica inercije. Inicirane oscilacije se prenose kroz sredinu, pri čemu se prenosi energija, ali ne i čestice. Ovakav poremećaj, koji se prenosi kroz neku materijalnu sredinu, se naziva mehanički talas.
Brzina propagacije mehaničkog talasa zavisi od karakteristika materijalne sredine. Za sredine koje se odlikuju jakim međumolekulskim silama, čvrstim vezama između molekula, brzina prostiranja talasa je veća od brzine kojom se talas prostire u sredinama gde su međumolekulske sile male. Vreme potrebno da jedan molekul izvrši uticaj na susedni molekul je kraće ukoliko su veze između molekula jače. Otuda se mehanički talasi prostiru brže kroz čvrste supstance, u odnosu na tečnosti i gasove, dok se kod tečnosti poremećaj prenosi brže nego u gasovima.
Tako je brzina mehaničkog talasa u čeliku oko 5.940 m/s, u vodi oko 1.500 m/s dok je u vazduhu brzina mehaničkog talasa, koji tada zovemo zvuk, oko 340 m/s.
Talasne veličine elongacija i amplituda talasa definišu se isto kao i elongacija i amplituda oscilacija. Međutim, kod mehaničkih talasa ali i kod elektromagnetnih talasa, može se definisati još jedna veoma bitna veličina – talasna dužina.
Najmanja udaljenost između dve tačke koje osciluju na isti način naziva se talasna dužina.
Talasna dužina se obeležava grčkim slovom $\lambda$ (lambda), a merna jedinica je metar [m]. Talasna dužina se ne mora meriti samo između dve amplitudne tačke. Ona je ista za bilo koje dve uzastopne tačke koje osciluju na isti način. To znači da osim što te dve tačke moraju imati istu elongaciju, čestice zahvaćene talasom u tim tačkama moraju imati isti pravac i smer brzine.
Frekvencija talasa je broj talasa koji prođu kroz zamišljenu ravan, postavljenu normalno na pravac prostiranja talasa, u jednoj sekundi.
Dakle, i ovog puta frekvencija predstavlja broj oscilacija, ali se ovoga puta te oscilacije pronose kroz neku sredinu, pa ustvari brojimo talase koji prođu kroz posmatranu tačku. Oznaka za frekvenciju je grčko slovo $\nu$ (ni) a merna jedinica je herc [Hz].
Brzina prostiranja mehaničkog talasa, njegova talasna dužina i frekvencija su povezani izrazom:
$$ v=\lambda \cdot \nu $$