Toplota je deo unutrašnje energije tela koji se premešta u neko drugo telo ili okolinu.
Energija koja se seli sa tela na telo
Video čas
Toplota i temperatura tela su pojmovi koji se veoma često mešaju. U pitanju su dve potpuno različite fizičke veličine. Toplota je vid energije. Kada se energija seli iz jednog tela u drugo telo, to čini putem toplote. Merna jedinica za toplotu je stoga Džul [J]. Temperatura je, sa druge strane, mera zagrejanosti tela. Dva tela od istog materijala, čije su mase 100 kg i 10 kg, a koja se nalaze u istom okruženju, na primer u sobi, imaju isti stepen zagrejanosti, kao i okolina. Njihova temperatura je ista. Međutim, količine toplote, koje bi trebalo dodati i jednom i drugom telu, da bi im se temperature povećale za 1o C se razlikuju.
Telu mase 100 kg treba dodati deset puta više toplote nego telu mase 10 kg. Dakle, toplota koja se dodaje povećava ukupnu energiju svih čestica nekog tela, dok promena temperature ukazuje na promenu srednje vrednosti energije čestica nekog tela. Zbog toga telu, koje sadrži više čestica (ima veću masu, ako su od istog materijala), treba dodati veću količinu toplote, u našem slučaju deset puta veću, da bi mu se temperatura povećala za isti iznos kao i telu manje mase. Kada se deset puta veća toplota rasporedi na deset puta veći broj čestica, uvećanje srednje energije čestica biće isto kao i u telu deset puta manje mase. Temperature oba tela će se uvećati za isti iznos.
Za merenje temperature se koriste razne temperaturne skale. Kod nas je najčešće u upotrebi Celzijusova temperaturna skala. Švedski naučnik Celzijus je ustanovio ovu skalu koristeći kao referentne temperature tačku topljenja leda i tačku ključanja vode, pri normalnom atmosferskom pritisku. Otuda nije slučajno da se voda mrzne na tačno 0o C, a da ključa na tačno 1000 C. Međutim, ovako definisana temperatura nije imala upotrebljiv fizički smisao, osim kada se radi o promeni temperature. Fizički smisao temperaturi daje Kelvinova temperaturna skala, koja nultu vrednost temperature postavlja na tačku na kojoj bi trebalo da prestane svako kretanje molekula, što iznosi -273,15o C. Kada se koristi Kelvinova temperaturna skala ne koristi se reč “stepen”, za razliku od upotrebe Celzijusove temperaturne skale.