Gustina

Gustina je fizička veličina koja pokazuje odnos mase i zapremine tela. U lekciji objašnjavamo kako se gustina meri, zašto je važna i kako nam pomaže da otkrijemo od čega je nešto napravljeno.


📌 Podsetnik

Gustina

  • Gustina opisuje koliko je mase smešteno u jedinici zapremine neke supstance.
  • Obeležava se grčkim slovom ρ, a merna jedinica je kg/m³.
  • Svaka supstanca ima karakterističnu gustinu (npr. voda 1000 kg/m³, gvožđe 7800 kg/m³, granit 2600 kg/m³, zlato 19300 kg/m³).
  • Ako poznajemo masu i zapreminu tela, možemo odrediti njegovu gustinu.
  • Poznavanje gustine omogućava da utvrdimo od čega je telo napravljeno i da li će u vodi plivati ili potonuti.

$ \rho = \frac{m}{V} $


Masa

  • Masa je osobina svakog tela i ne menja se sa mestom ili okruženjem.
  • Obeležava se slovom m, a merna jedinica je kg.
  • Masa se najčešće određuje merenjem težine tela.

Zapremina

  • Zapremina tela opisuje prostor koji ono zauzima.
  • Za tela nepravilnog oblika najjednostavnije se meri menzurom, preko razlike nivoa tečnosti pre i posle potapanja tela.

$ V = V_2 – V_1 $


Primena gustine

  • Poređenjem gustine nepoznatog predmeta sa poznatim vrednostima možemo odrediti od čega je napravljen.
  • Gustina određuje i ponašanje tela u vodi: veća gustina od gustine vode → telo tone; manja → telo pliva.

Gustina Zemlje

  • Prosečna gustina Zemljine kore iznosi oko 2600 kg/m³, dok je prosečna gustina cele Zemlje oko 5500 kg/m³.
  • Razlika ukazuje da se u unutrašnjosti Zemlje nalaze veoma gusti materijali, poput usijanog gvozdenog jezgra gustine oko 13000 kg/m³.
Podeli na:

Ne možete kopirati sadržaj ove stranice!

Scroll to Top