A
Agregatna stanja supstance
Oblici u kojima se materija pojavljuje u prirodi (čvrsto, tečno, gasovito i plazma), a zavise od temperature i pritiska.
Akcija i reakcija
Sile kojima dva tela deluju jedno na drugo jednakih su jačina, istih pravaca, a suprotnih smerova (Treći Njutnov zakon).
Amperov zakon
Zakon koji opisuje silu kojom magnetno polje deluje na provodnik sa strujom stavljen u to polje.
Ampermetar
Merni instrument koji se vezuje redno u električno kolo radi merenja jačine električne struje.
Amplituda
Maksimalno odstupanje (rastojanje) tela koje osciluje od njegovog ravnotežnog položaja.
Apsolutna greška
Razlika između izmerene vrednosti neke fizičke veličine i njene stvarne (ili srednje) vrednosti.
Arhimedov zakon
Na svako telo potopljeno u tečnost ili gas deluje sila potiska jednaka težini istisnute tečnosti ili gasa.
Atomska fizika
Grana fizike koja proučava građu atoma, elektronski omotač i procese unutar atomskih nivoa.
B
Bestežinsko stanje
Stanje u kom telo ne deluje pritisak na podlogu niti zateže nit pod uticajem gravitacije (npr. pri slobodnom padu).
Boja tela
Optička pojava koja zavisi od talasnih dužina svetlosti koje telo odbija, a koje upija.
Brzina
Vektorska fizička veličina koja opisuje pređeni put u jedinici vremena i pravac kretanja tela ($v = \frac{s}{t}$).
Č
Čujni opseg
Raspon frekvencija zvučnih talasa koje ljudsko uho može da registruje (približno od $20\text{ Hz}$ do $20\,000\text{ Hz}$).
D
Dinamometar
Merni instrument koji koristi elastičnost opruge za merenje jačine sile.
Dužina
Osnovna fizička veličina koja meri rastojanje između dve tačke u prostoru. Osnovna SI jedinica je metar ($\text{m}$).
Džul-Lencov zakon
Količina toplote koja se oslobađa u provodniku sa strujom srazmerna je kvadratu jačine struje, otporu i vremenu tečenja ($Q = I^2 R t$).
E
Električno kolo
Zatvoreni sistem sastavljen od izvora struje, potrošača, provodnika i prekidača kroz koji teče električna struja.
Električna sila
Sila kojom se privlače ili odbijaju naelektrisana tela.
Električna struja
Usmereno kretanje naelektrisanih čestica kroz provodnik. Osnovna jedinica je Amper ($\text{A}$).
Električni napon
Fizička veličina koja predstavlja razliku električnog potencijala između dve tačke. Jedinica je Volt ($\text{V}$).
Električno polje
Narušeni prostor oko naelektrisanog tela u kome deluju električne sile na druga naelektrisanja.
Elektromagnet
Uređaj sastavljen od kalema sa gvozdenim jezgrom koji nastaje kao magnet samo dok kroz kalem teče električna struja.
Elektromotor
Električna mašina koja konvertuje električnu energiju u mehanički rad pomoću elektromagnetizma.
Energija
Sposobnost tela ili fizikalnog sistema da vrši rad. Jedinica u SI sistemu je Džul ($\text{J}$).
F
Fisija
Nuklearna reakcija u kojoj se teško atomsko jezgro cepa na dva manja jezgra uz oslobađanje energije i neutrona.
Fizički zakoni
Potvrđena pravila koja opisuju stabilne uzročno-posledične veze u prirodi iskazana matematikom.
Frekvencija
Broj oscilacija ili ponavljanja periodične pojave u jednoj sekundi ($f = \frac{1}{T}$). Jedinica je Herc ($\text{Hz}$).
Fuzija
Nuklearni proces spajanja lakih atomskih jezgara u jedno teže jezgro pri čemu se oslobađa ogromna energija.
G
Grafik brzine
Grafički prikaz promena brzine tela u zavisnosti od vremena ($v-t$ grafik).
Grafik puta
Grafički prikaz zavisnosti pređenog puta od vremena kretanja ($s-t$ grafik).
Grafici kretanja
Slikoviti analitički prikazi zavisnosti fizičkih veličina kretanja (puta, brzine ili ubrzanja) od vremena.
Gravitaciona sila
Privlačna sila koja deluje između bilo koja dva tela u svemiru usled njihovih masa.
Gustina
Skalarna fizička veličina jednaka odnosu mase i zapremine tela ($\rho = \frac{m}{V}$). Jedinica je $\text{kg/m}^3$.
H
Hidrostatički paradoks
Pojava da hidrostatički pritisak na dnu suda zavisi samo od visine stuba tečnosti i gustine, a ne od oblika i zapremine suda.
Hidrostatički pritisak
Pritisak u mirnoj tečnosti koji nastaje usled njene sopstvene težine ($p = \rho g h$).
Hitac naniže
Kretanje tela bačenog vertikalno naniže početnom brzinom pod uticajem gravitacije.
Hitac naviše
Kretanje tela bačenog vertikalno naviše početnom brzinom, koje se pod uticajem gravitacije usporava do zaustavljanja.
I
Inercija
Osobina tela da održava svoje stanje mirovanja ili ravnomernog pravolinijskog kretanja sve dok na njega ne deluje sila.
Infrazvuk
Mehanički talasi čija je frekvencija niža od granice čujnosti ljudskog uha (ispod $20\text{ Hz}$).
K
Kinematika
Deo mehanike koji proučava geometrijske osobine kretanja tela, ne uzimajući u obzir uzroke kretanja.
Kinetička energija
Energija koju telo ima usled svog kretanja ($E_k = \frac{mv^2}{2}$).
Koeficijent korisnog dejstva
Odnos korisnog rada (ili energije) i ukupno uloženog rada ($\eta = \frac{A_k}{A_u}$).
Količina toplote
Energija koju telo primi ili preda u procesu toplotne razmene ($Q = m c \Delta t$).
Kretanje tela
Promena položaja tela u odnosu na izabrano referentno telo tokom vremena.
Kretanje tela u gravitacionom polju
Kretanje predmeta pod dominantnim uticajem Zemljine teže (hici i slobodni pad).
M
Magnetna sila
Sila kojom magneti deluju jedni na druge ili na naelektrisanja u kretanju.
Magnetno polje
Poseban oblik materije koji se javlja oko stalnih magneta i provodnika sa električnom strujom.
Masa
Osnovna fizička veličina koja meri inerciju tela i količinu materije u njemu. Jedinica je kilogram ($\text{kg}$).
Masa i težina
Masa je nepromenljivo svojstvo tela, dok je težina sila kojom telo pod uticajem gravitacije deluje na podlogu.
Međunarodni sistem mera (SI)
Globalno prihvaćen sistem mernih jedinica osnovan na 7 osnovnih fizičkih veličina.
Međumolekulske sile
Privlačne i odbojne sile koje deluju između molekula unutar iste ili različitih supstanci.
Mehanički rad
Prevođenje energije sa jednog sistema na drugi delovanjem sile na pređenom putu ($A = F s$).
Merenje
Postupak određivanja vrednosti fizičke veličine poređenjem sa usvojenom jedinicom mere.
Merne jedinice
Dogovorene standardne vrednosti fizikalnih veličina pomoću kojih se vrši merenje.
Moment sile
Fizička veličina koja meri sposobnost sile da izazove rotaciju tela oko date ose ($M = F r$).
N
Naelektrisanje
Osnovno svojstvo čestica koje uzrokuje elektromagnetne interakcije. Može biti pozitivno i negativno.
Neutron
Ektrično neutralna subatomska čestica koja se nalazi u jezgru atoma.
1. Njutnov zakon (Zakon inercije)
Svako telo ostaje u stanju mirovanja ili ravnomernog pravolinijskog kretanja sve dok ga spoljašnja sila ne primora da to stanje promeni.
2. Njutnov zakon (Osnovni zakon dinamike)
Ubrzanje tela direktno je srazmerno intenzitetu rezultujuće sile, a obrnuto srazmerno masi tela ($F = m a$).
3. Njutnov zakon (Zakon akcije i reakcije)
Sile kojima dva tela deluju jedno na drugo jednake su po intenzitetu, a suprotne po smeru.
Nuklearna fizika
Grana fizike koja proučava strukturu, osobine, raspade i reakcije atomskih jezgara.
O
Odbijanje svetlosti (Refleksija)
Vraćanje svetlosnog zraka u istu sredinu nakon udara o graničnu površinu druge sredine.
Omov zakon
Jačina električne struje u provodniku srazmerna je naponu na njegovim krajevima, a obrnuto srazmerna otporu ($I = \frac{U}{R}$).
Oscilacije
Periodično kretanje tela koje se ponavlja oko ravnotežnog položaja.
Osnovna jednačina dinamike
Matematički izraz Drugog Njutnovog zakona koji povezuje silu, masu i ubrzanje ($F = m a$).
Otpor sredine
Sila koja se suprotstavlja kretanju tela kroz tečnost ili gas (zavisi od oblika i brzine tela).
P
Paralelna veza otpornika
Spajanje otpornika u kojem je isti napon na svim otpornicima, a struja se grana.
Paskalov zakon
Pritisak nanesen spolja na tečnost ili gas prenosi se podjednako u svim pravcima kroz tečnost ili gas.
Period oscilovanja
Vreme potrebno da telo napravi jednu punu oscilaciju ($T = \frac{1}{f}$). Jedinica je sekunda ($\text{s}$).
Plivanje i tonjenje tela
Pojava koja zavisi od odnosa gustine tela i gustine tečnosti u koju je telo potopljeno.
Poluga
Prosta mašina u obliku čvrstog štapa koji se obrće oko nepokretnog oslonca.
Potencijalna energija
Energija koju telo poseduje na osnovu svog položaja u polju sila ili usled deformacije ($E_p = m g h$).
Pređeni put
Dužina dela putanje koju telo pređe u određenom vremenskom intervalu. Skalarna je veličina ($s$).
Prelamanje svetlosti (Refrakcija)
Promena pravca prostiranja svetlosnog zraka pri prelasku iz jedne providne sredine u drugu.
Pretvaranje merni jedinica
Matematičko prevođenje vrednosti iz manjih ili većih jedinica u osnovne SI jedinice (i obrnuto).
Pritisak
Odnos jačine pritisne sile i površine na koju ta sila deluje pod pravim uglom ($p = \frac{F}{S}$). Jedinica je Paskal ($\text{Pa}$).
Promenljivo pravolinijsko kretanje
Kretanje po pravoj liniji pri kom se brzina tela menja tokom vremena.
Proton
Pozitivno naelektrisana stabilna subatomska čestica koja se nalazi u jezgru atoma.
Putanja
Stvarna ili zamišljena linija po kojoj se telo kreće kroz prostor.
R
Radioaktivnost
Spontano raspadanje nestabilnih atomskih jezgara uz emitovanje alfa, beta ili gama zračenja.
Ravno ogledalo
Glatka ravna površina koja reflektuje svetlost formirajući prividni lik jednake veličine kao predmet.
Ravnoteža
Stanje tela u kom je rezultujuća sila koja na njega deluje jednaka nuli, kao i zbir momenata sila.
Ravnoteža poluge
Stanje poluge uspostavljeno kada su momenti sila sa obe strane oslonca jednaki ($F_1 r_1 = F_2 r_2$).
Ravnomerno kretanje
Kretanje u kojem telo u jednakim vremenskim intervalima prelazi jednake puteve.
Ravnomerno pravolinijsko kretanje
Kretanje po pravoj liniji konstantnom brzinom bez ubrzanja.
Ravnomerno promenljivo kretanje
Kretanje pri kome se brzina u jednakim vremenskim intervalima menja za jednake iznose (stalno ubrzanje).
Razlaganje sila
Postupak zamene jedne sile sa dve ili više kompenzacionih komponenti u određenim pravcima.
Redna veza otpornika
Spajanje otpornika jedan za drugim pri čemu kroz sve otpornike teče ista jačina električne struje.
Relativna greška
Odnos apsolutne greške i izmerene (srednje) vrednosti, izražen u procentima.
Relativnost kretanja
Činjenica da opis kretanja nekog tela zavisi od izbora referentnog sistema u odnosu na koji se kretanje posmatra.
Rezultujuća sila
Jedinstvena sila koja ima isto dejstvo na telo kao i sve pojedinačne sile koje na njega deluju zajedno.
S
Sferno ogledalo
Optičko ogledalo u obliku dela sferne površine (može biti izdubljeno/konkavno ili ispupčeno/konveksno).
Sila
Vektorska fizička veličina koja meri uzajamno delovanje tela ili tela i polja. Jedinica je Njutn ($\text{N}$).
Sila potiska
Vertikalna sila usmerena naviše koja deluje na svako telo potopljeno u tečnost ili gas.
Sila teže
Gravitaciona sila kojom Zemlja privlači sva tela na svojoj površini ili u svojoj blizini ($F_g = m g$).
Sila trenja
Sila na dodirnoj površini dva tela koja se suprotstavlja njihovom uzajamnom klizanju ili kotrljanju.
Slaganje sila istog pravca
Određivanje rezultujuće sile zbrajanjem intenziteta ako su sile istog smera, ili oduzimanjem ako su suprotnih smerova.
Slobodan pad
Kretanje tela vertikalno naniže bez početne brzine pod uticajem isključivo gravitacione sile.
Snaga
Brzina vršenja mehaničkog rada ($P = \frac{A}{t}$). Osnovna SI jedinica je Vat ($\text{W}$).
Sočiva
Providna optička tela ograničena dvema sfernim površinama (ili jednom sfernom i jednom ravnom) koja prelamaju svetlost.
Specifični toplotni kapacitet
Količina toplote potrebna da se jednom kilogramu date supstance temperatura poveća za jedan stepen ($c$).
Spojeni sudovi
Sistem otvorenih posuda međusobno povezanih pri dnu u kojima se nivo homogene tečnosti nalazi u istoj horizontalnoj ravni.
Srednja brzina
Odnos ukupnog pređenog puta i ukupnog vremena kretanja tela ($v_{sr} = \frac{s_{uk}}{t_{uk}}$).
Srednja vrednost greške
Aritmetička sredina apsolutnih grešaka svih pojedinačnih merenja u eksperimentu.
Stalni magnet
Telo napravljeno od feromagnetnog materijala koje trajno zadržava sopstveno magnetno polje.
Svetlost
Elektromagnetno zračenje čije talasne dužine registruje ljudsko oko. U vakuumu se kreće konstantnom brzinom $c \approx 300\,000\text{ km/s}$.
T
Talasi
Proces širenja oscilacija kroz elastičnu sredinu ili prostor pri čemu se prenosi energija bez prenošenja mase.
Talasna dužina
Rastojanje između dve najbliže tačke u talasu koje se nalaze u istom stanju oscilovanja ($\lambda = \frac{v}{f}$).
Temperatura
Fizička veličina koja meri stepen zagrejanosti tela i prosečnu kinetičku energiju kretanja njegovih čestica.
Termodinamička ravnoteža
Stanje fizikalnog sistema u kom se sve makroskopske veličine (temperatura, pritisak) ne menjaju tokom vremena.
Toplotni kapacitet
Količina toplote koju je potrebno predati čitavom telu da bi mu se temperatura povisila za jedan kelvin ili stepen.
Totalna refleksija
Pojava potpunog odbijanja svetlosti pri prelasku iz optički gušće u optički ređu sredinu pod uglovima većim od graničnog.
Trenutna brzina
Brzina tela u tačno određenom trenutku vremena ili u datoj tački putanje.
U
Ubrzanje
Vektorska fizička veličina koja meri brzinu promene brzine u jedinici vremena ($a = \frac{\Delta v}{\Delta t}$). Jedinica je $\text{m/s}^2$.
Ultrazvuk
Mehanički talasi sa frekvencijama iznad gornje granice čujnosti ljudskog uho (preko $20\,000\text{ Hz}$).
Unutrašnja energija
Zbir kinetičkih energija haotičnog kretanja svih čestica tela i potencijalnih energija njihovih međusobnih delovanja.
V
Voltmetar
Merni instrument koji se povezuje paralelno u električno kolo radi merenja električnog napona.
Vreme
Osnovna fizička veličina kojom se meri trajanje događaja ili razmak između njih. Osnovna jedinica je sekunda ($\text{s}$).
Z
Zakon održanja energije
Ukupna energija izolovanog sistema ostaje stalan broj; ona se ne može uništiti niti iz ničega stvoriti, već samo prelaziti iz jednog oblika u drugi.
Zapremina
Fizička veličina koja meri veličinu prostora koji neko telo zauzima. Osnovna jedinica je kubni metar ($\text{m}^3$).
Zvuk
Mehanički uzdužni talas koji se prostire kroz materijalnu sredinu frekvencijom u opsegu čujnosti ljudskog uha.