Skip to main content

Fizicar

A

Agregatna stanja supstance

Oblici u kojima se materija pojavljuje u prirodi (čvrsto, tečno, gasovito i plazma), a zavise od temperature i pritiska.

Akcija i reakcija

Sile kojima dva tela deluju jedno na drugo jednakih su jačina, istih pravaca, a suprotnih smerova (Treći Njutnov zakon).

Amperov zakon

Zakon koji opisuje silu kojom magnetno polje deluje na provodnik sa strujom stavljen u to polje.

Ampermetar

Merni instrument koji se vezuje redno u električno kolo radi merenja jačine električne struje.

Amplituda

Maksimalno odstupanje (rastojanje) tela koje osciluje od njegovog ravnotežnog položaja.

Apsolutna greška

Razlika između izmerene vrednosti neke fizičke veličine i njene stvarne (ili srednje) vrednosti.

Arhimedov zakon

Na svako telo potopljeno u tečnost ili gas deluje sila potiska jednaka težini istisnute tečnosti ili gasa.

Atomska fizika

Grana fizike koja proučava građu atoma, elektronski omotač i procese unutar atomskih nivoa.

B

Bestežinsko stanje

Stanje u kom telo ne deluje pritisak na podlogu niti zateže nit pod uticajem gravitacije (npr. pri slobodnom padu).

Boja tela

Optička pojava koja zavisi od talasnih dužina svetlosti koje telo odbija, a koje upija.

Brzina

Vektorska fizička veličina koja opisuje pređeni put u jedinici vremena i pravac kretanja tela ($v = \frac{s}{t}$).

Č

Čujni opseg

Raspon frekvencija zvučnih talasa koje ljudsko uho može da registruje (približno od $20\text{ Hz}$ do $20\,000\text{ Hz}$).

D

Dinamometar

Merni instrument koji koristi elastičnost opruge za merenje jačine sile.

Dužina

Osnovna fizička veličina koja meri rastojanje između dve tačke u prostoru. Osnovna SI jedinica je metar ($\text{m}$).

Džul-Lencov zakon

Količina toplote koja se oslobađa u provodniku sa strujom srazmerna je kvadratu jačine struje, otporu i vremenu tečenja ($Q = I^2 R t$).

E

Električno kolo

Zatvoreni sistem sastavljen od izvora struje, potrošača, provodnika i prekidača kroz koji teče električna struja.

Električna sila

Sila kojom se privlače ili odbijaju naelektrisana tela.

Električna struja

Usmereno kretanje naelektrisanih čestica kroz provodnik. Osnovna jedinica je Amper ($\text{A}$).

Električni napon

Fizička veličina koja predstavlja razliku električnog potencijala između dve tačke. Jedinica je Volt ($\text{V}$).

Električno polje

Narušeni prostor oko naelektrisanog tela u kome deluju električne sile na druga naelektrisanja.

Elektromagnet

Uređaj sastavljen od kalema sa gvozdenim jezgrom koji nastaje kao magnet samo dok kroz kalem teče električna struja.

Elektromotor

Električna mašina koja konvertuje električnu energiju u mehanički rad pomoću elektromagnetizma.

Energija

Sposobnost tela ili fizikalnog sistema da vrši rad. Jedinica u SI sistemu je Džul ($\text{J}$).

F

Fisija

Nuklearna reakcija u kojoj se teško atomsko jezgro cepa na dva manja jezgra uz oslobađanje energije i neutrona.

Fizički zakoni

Potvrđena pravila koja opisuju stabilne uzročno-posledične veze u prirodi iskazana matematikom.

Frekvencija

Broj oscilacija ili ponavljanja periodične pojave u jednoj sekundi ($f = \frac{1}{T}$). Jedinica je Herc ($\text{Hz}$).

Fuzija

Nuklearni proces spajanja lakih atomskih jezgara u jedno teže jezgro pri čemu se oslobađa ogromna energija.

G

Grafik brzine

Grafički prikaz promena brzine tela u zavisnosti od vremena ($v-t$ grafik).

Grafik puta

Grafički prikaz zavisnosti pređenog puta od vremena kretanja ($s-t$ grafik).

Grafici kretanja

Slikoviti analitički prikazi zavisnosti fizičkih veličina kretanja (puta, brzine ili ubrzanja) od vremena.

Gravitaciona sila

Privlačna sila koja deluje između bilo koja dva tela u svemiru usled njihovih masa.

Gustina

Skalarna fizička veličina jednaka odnosu mase i zapremine tela ($\rho = \frac{m}{V}$). Jedinica je $\text{kg/m}^3$.

H

Hidrostatički paradoks

Pojava da hidrostatički pritisak na dnu suda zavisi samo od visine stuba tečnosti i gustine, a ne od oblika i zapremine suda.

Hidrostatički pritisak

Pritisak u mirnoj tečnosti koji nastaje usled njene sopstvene težine ($p = \rho g h$).

Hitac naniže

Kretanje tela bačenog vertikalno naniže početnom brzinom pod uticajem gravitacije.

Hitac naviše

Kretanje tela bačenog vertikalno naviše početnom brzinom, koje se pod uticajem gravitacije usporava do zaustavljanja.

I

Inercija

Osobina tela da održava svoje stanje mirovanja ili ravnomernog pravolinijskog kretanja sve dok na njega ne deluje sila.

Infrazvuk

Mehanički talasi čija je frekvencija niža od granice čujnosti ljudskog uha (ispod $20\text{ Hz}$).

K

Kinematika

Deo mehanike koji proučava geometrijske osobine kretanja tela, ne uzimajući u obzir uzroke kretanja.

Kinetička energija

Energija koju telo ima usled svog kretanja ($E_k = \frac{mv^2}{2}$).

Koeficijent korisnog dejstva

Odnos korisnog rada (ili energije) i ukupno uloženog rada ($\eta = \frac{A_k}{A_u}$).

Količina toplote

Energija koju telo primi ili preda u procesu toplotne razmene ($Q = m c \Delta t$).

Kretanje tela

Promena položaja tela u odnosu na izabrano referentno telo tokom vremena.

Kretanje tela u gravitacionom polju

Kretanje predmeta pod dominantnim uticajem Zemljine teže (hici i slobodni pad).

M

Magnetna sila

Sila kojom magneti deluju jedni na druge ili na naelektrisanja u kretanju.

Magnetno polje

Poseban oblik materije koji se javlja oko stalnih magneta i provodnika sa električnom strujom.

Masa

Osnovna fizička veličina koja meri inerciju tela i količinu materije u njemu. Jedinica je kilogram ($\text{kg}$).

Masa i težina

Masa je nepromenljivo svojstvo tela, dok je težina sila kojom telo pod uticajem gravitacije deluje na podlogu.

Međunarodni sistem mera (SI)

Globalno prihvaćen sistem mernih jedinica osnovan na 7 osnovnih fizičkih veličina.

Međumolekulske sile

Privlačne i odbojne sile koje deluju između molekula unutar iste ili različitih supstanci.

Mehanički rad

Prevođenje energije sa jednog sistema na drugi delovanjem sile na pređenom putu ($A = F s$).

Merenje

Postupak određivanja vrednosti fizičke veličine poređenjem sa usvojenom jedinicom mere.

Merne jedinice

Dogovorene standardne vrednosti fizikalnih veličina pomoću kojih se vrši merenje.

Moment sile

Fizička veličina koja meri sposobnost sile da izazove rotaciju tela oko date ose ($M = F r$).

N

Naelektrisanje

Osnovno svojstvo čestica koje uzrokuje elektromagnetne interakcije. Može biti pozitivno i negativno.

Neutron

Ektrično neutralna subatomska čestica koja se nalazi u jezgru atoma.

1. Njutnov zakon (Zakon inercije)

Svako telo ostaje u stanju mirovanja ili ravnomernog pravolinijskog kretanja sve dok ga spoljašnja sila ne primora da to stanje promeni.

2. Njutnov zakon (Osnovni zakon dinamike)

Ubrzanje tela direktno je srazmerno intenzitetu rezultujuće sile, a obrnuto srazmerno masi tela ($F = m a$).

3. Njutnov zakon (Zakon akcije i reakcije)

Sile kojima dva tela deluju jedno na drugo jednake su po intenzitetu, a suprotne po smeru.

Nuklearna fizika

Grana fizike koja proučava strukturu, osobine, raspade i reakcije atomskih jezgara.

O

Odbijanje svetlosti (Refleksija)

Vraćanje svetlosnog zraka u istu sredinu nakon udara o graničnu površinu druge sredine.

Omov zakon

Jačina električne struje u provodniku srazmerna je naponu na njegovim krajevima, a obrnuto srazmerna otporu ($I = \frac{U}{R}$).

Oscilacije

Periodično kretanje tela koje se ponavlja oko ravnotežnog položaja.

Osnovna jednačina dinamike

Matematički izraz Drugog Njutnovog zakona koji povezuje silu, masu i ubrzanje ($F = m a$).

Otpor sredine

Sila koja se suprotstavlja kretanju tela kroz tečnost ili gas (zavisi od oblika i brzine tela).

P

Paralelna veza otpornika

Spajanje otpornika u kojem je isti napon na svim otpornicima, a struja se grana.

Paskalov zakon

Pritisak nanesen spolja na tečnost ili gas prenosi se podjednako u svim pravcima kroz tečnost ili gas.

Period oscilovanja

Vreme potrebno da telo napravi jednu punu oscilaciju ($T = \frac{1}{f}$). Jedinica je sekunda ($\text{s}$).

Plivanje i tonjenje tela

Pojava koja zavisi od odnosa gustine tela i gustine tečnosti u koju je telo potopljeno.

Poluga

Prosta mašina u obliku čvrstog štapa koji se obrće oko nepokretnog oslonca.

Potencijalna energija

Energija koju telo poseduje na osnovu svog položaja u polju sila ili usled deformacije ($E_p = m g h$).

Pređeni put

Dužina dela putanje koju telo pređe u određenom vremenskom intervalu. Skalarna je veličina ($s$).

Prelamanje svetlosti (Refrakcija)

Promena pravca prostiranja svetlosnog zraka pri prelasku iz jedne providne sredine u drugu.

Pretvaranje merni jedinica

Matematičko prevođenje vrednosti iz manjih ili većih jedinica u osnovne SI jedinice (i obrnuto).

Pritisak

Odnos jačine pritisne sile i površine na koju ta sila deluje pod pravim uglom ($p = \frac{F}{S}$). Jedinica je Paskal ($\text{Pa}$).

Promenljivo pravolinijsko kretanje

Kretanje po pravoj liniji pri kom se brzina tela menja tokom vremena.

Proton

Pozitivno naelektrisana stabilna subatomska čestica koja se nalazi u jezgru atoma.

Putanja

Stvarna ili zamišljena linija po kojoj se telo kreće kroz prostor.

R

Radioaktivnost

Spontano raspadanje nestabilnih atomskih jezgara uz emitovanje alfa, beta ili gama zračenja.

Ravno ogledalo

Glatka ravna površina koja reflektuje svetlost formirajući prividni lik jednake veličine kao predmet.

Ravnoteža

Stanje tela u kom je rezultujuća sila koja na njega deluje jednaka nuli, kao i zbir momenata sila.

Ravnoteža poluge

Stanje poluge uspostavljeno kada su momenti sila sa obe strane oslonca jednaki ($F_1 r_1 = F_2 r_2$).

Ravnomerno kretanje

Kretanje u kojem telo u jednakim vremenskim intervalima prelazi jednake puteve.

Ravnomerno pravolinijsko kretanje

Kretanje po pravoj liniji konstantnom brzinom bez ubrzanja.

Ravnomerno promenljivo kretanje

Kretanje pri kome se brzina u jednakim vremenskim intervalima menja za jednake iznose (stalno ubrzanje).

Razlaganje sila

Postupak zamene jedne sile sa dve ili više kompenzacionih komponenti u određenim pravcima.

Redna veza otpornika

Spajanje otpornika jedan za drugim pri čemu kroz sve otpornike teče ista jačina električne struje.

Relativna greška

Odnos apsolutne greške i izmerene (srednje) vrednosti, izražen u procentima.

Relativnost kretanja

Činjenica da opis kretanja nekog tela zavisi od izbora referentnog sistema u odnosu na koji se kretanje posmatra.

Rezultujuća sila

Jedinstvena sila koja ima isto dejstvo na telo kao i sve pojedinačne sile koje na njega deluju zajedno.

S

Sferno ogledalo

Optičko ogledalo u obliku dela sferne površine (može biti izdubljeno/konkavno ili ispupčeno/konveksno).

Sila

Vektorska fizička veličina koja meri uzajamno delovanje tela ili tela i polja. Jedinica je Njutn ($\text{N}$).

Sila potiska

Vertikalna sila usmerena naviše koja deluje na svako telo potopljeno u tečnost ili gas.

Sila teže

Gravitaciona sila kojom Zemlja privlači sva tela na svojoj površini ili u svojoj blizini ($F_g = m g$).

Sila trenja

Sila na dodirnoj površini dva tela koja se suprotstavlja njihovom uzajamnom klizanju ili kotrljanju.

Slaganje sila istog pravca

Određivanje rezultujuće sile zbrajanjem intenziteta ako su sile istog smera, ili oduzimanjem ako su suprotnih smerova.

Slobodan pad

Kretanje tela vertikalno naniže bez početne brzine pod uticajem isključivo gravitacione sile.

Snaga

Brzina vršenja mehaničkog rada ($P = \frac{A}{t}$). Osnovna SI jedinica je Vat ($\text{W}$).

Sočiva

Providna optička tela ograničena dvema sfernim površinama (ili jednom sfernom i jednom ravnom) koja prelamaju svetlost.

Specifični toplotni kapacitet

Količina toplote potrebna da se jednom kilogramu date supstance temperatura poveća za jedan stepen ($c$).

Spojeni sudovi

Sistem otvorenih posuda međusobno povezanih pri dnu u kojima se nivo homogene tečnosti nalazi u istoj horizontalnoj ravni.

Srednja brzina

Odnos ukupnog pređenog puta i ukupnog vremena kretanja tela ($v_{sr} = \frac{s_{uk}}{t_{uk}}$).

Srednja vrednost greške

Aritmetička sredina apsolutnih grešaka svih pojedinačnih merenja u eksperimentu.

Stalni magnet

Telo napravljeno od feromagnetnog materijala koje trajno zadržava sopstveno magnetno polje.

Svetlost

Elektromagnetno zračenje čije talasne dužine registruje ljudsko oko. U vakuumu se kreće konstantnom brzinom $c \approx 300\,000\text{ km/s}$.

T

Talasi

Proces širenja oscilacija kroz elastičnu sredinu ili prostor pri čemu se prenosi energija bez prenošenja mase.

Talasna dužina

Rastojanje između dve najbliže tačke u talasu koje se nalaze u istom stanju oscilovanja ($\lambda = \frac{v}{f}$).

Temperatura

Fizička veličina koja meri stepen zagrejanosti tela i prosečnu kinetičku energiju kretanja njegovih čestica.

Termodinamička ravnoteža

Stanje fizikalnog sistema u kom se sve makroskopske veličine (temperatura, pritisak) ne menjaju tokom vremena.

Toplotni kapacitet

Količina toplote koju je potrebno predati čitavom telu da bi mu se temperatura povisila za jedan kelvin ili stepen.

Totalna refleksija

Pojava potpunog odbijanja svetlosti pri prelasku iz optički gušće u optički ređu sredinu pod uglovima većim od graničnog.

Trenutna brzina

Brzina tela u tačno određenom trenutku vremena ili u datoj tački putanje.

U

Ubrzanje

Vektorska fizička veličina koja meri brzinu promene brzine u jedinici vremena ($a = \frac{\Delta v}{\Delta t}$). Jedinica je $\text{m/s}^2$.

Ultrazvuk

Mehanički talasi sa frekvencijama iznad gornje granice čujnosti ljudskog uho (preko $20\,000\text{ Hz}$).

Unutrašnja energija

Zbir kinetičkih energija haotičnog kretanja svih čestica tela i potencijalnih energija njihovih međusobnih delovanja.

V

Voltmetar

Merni instrument koji se povezuje paralelno u električno kolo radi merenja električnog napona.

Vreme

Osnovna fizička veličina kojom se meri trajanje događaja ili razmak između njih. Osnovna jedinica je sekunda ($\text{s}$).

Z

Zakon održanja energije

Ukupna energija izolovanog sistema ostaje stalan broj; ona se ne može uništiti niti iz ničega stvoriti, već samo prelaziti iz jednog oblika u drugi.

Zapremina

Fizička veličina koja meri veličinu prostora koji neko telo zauzima. Osnovna jedinica je kubni metar ($\text{m}^3$).

Zvuk

Mehanički uzdužni talas koji se prostire kroz materijalnu sredinu frekvencijom u opsegu čujnosti ljudskog uha.