Adhezija i kohezija

Kohezija i adhezija objašnjavaju kako međumolekulske sile oblikuju ponašanje tečnosti – od formiranja kišnih kapi do zakrivljenja meniskusa i pojave vinskih suza.


U prirodi i svakodnevnom životu često se susrećemo sa pojavama koje su posledica međumolekulskih sila. Dve važne pojave koje se javljaju kod tečnosti su kohezija i adhezija.


Kohezija

Kohezija je pojava međusobnog privlačenja molekula iste supstance. Sile koje ostvaruju ovo privlačenje nazivaju se kohezionim silama.

Primer:
U atmosferi, usled isparavanja, nastaju sićušne kapljice vode. Zahvaljujući maloj masi u odnosu na površinu, one se lako prenose strujanjem vazduha i „prkose“ gravitaciji. Međutim, međumolekulske sile ih privlače i spajaju u veće kapljice. Kada kapljice postanu dovoljno velike, njihova masa raste brže od površine, pa više ne mogu da se suprotstave gravitaciji i padaju na zemlju kao kiša.


Adhezija

Adhezija je pojava privlačenja između molekula različitih supstanci. Sile koje ostvaruju ovo privlačenje nazivaju se adhezionim silama.

Primer:
Kada u staklenu čašu sipamo vodu, primetićemo da se površina vode uz zidove čaše blago podiže. Zašto? Zato što molekuli vode privlače molekule stakla. Ove sile privlačenja između vode i stakla su adhezione sile.


Meniskus

Na granici između tečnosti i čvrstog tela (npr. stakla) javlja se zakrivljenje površine tečnosti, koje nazivamo meniskus.

  • Ako su adhezione sile jače od kohezionih, meniskus je konkavan (kao kod vode u staklu).
  • Ako su kohezionе sile jače od adhezionih, meniskus je konveksan (kao kod žive u staklu).

Odnos sila i površinski napon

Površinski napon je posledica kohezionih sila i teži da smanji slobodnu površinu tečnosti. Kada se tečnost penje uz zidove čaše (zbog adhezije), površinski napon se tome suprotstavlja. Ravnoteža između ovih sila određuje oblik meniskusa.


Vinske suze – zanimljiv primer

Kod vina u čaši primećujemo kapljice koje klize niz zidove – tzv. „vinske suze“.
Zašto nastaju?

  • Vino je smeša vode i alkohola. Kohezija vode je veća od kohezije alkohola.
  • Adhezija prema staklu je veća od kohezije u smeši, pa vino počinje da se penje uz zidove čaše.
  • Alkohol isparava brže od vode, pa sloj na zidovima postaje bogatiji vodom → kohezija raste → privlači još molekula iz čaše.
  • Površinski napon je manji u smeši nego kod čiste vode, pa se tečnost penje više.
  • Na kraju, voda na zidovima formira kapljice koje pod dejstvom gravitacije klize nazad u čašu.

Matematički opis površinskog napona

Površinski napon $\sigma$ definiše se kao sila po jedinici dužine ivice površine tečnosti:

$ \sigma = \frac{F}{l} $

gde je:

  • $F$ – sila koja deluje na ivicu površine (u njutnima),
  • $l$ – dužina ivice (u metrima).

Površinski napon zavisi od temperature i vrste tečnosti. Za vodu na 20°C iznosi približno:

$ \sigma_{voda} \approx 0.072 \, \text{N/m} $


Kapilarna pojava

Ako tanku cev (kapilar) uronimo u tečnost, ona će se podići ili spustiti u cevi. Visina podizanja (ili spuštanja) zavisi od odnosa kohezionih i adhezionih sila. Za konkavni meniskus (voda u staklu), tečnost se podiže. Za konveksni meniskus (živa u staklu), tečnost se spušta.

Visina podizanja u kapilaru može se izračunati formulom:

$ h = \frac{2 \sigma \cos \theta}{\rho g r} $

gde je:

  • $h$ – visina podizanja tečnosti,
  • $\sigma$ – površinski napon,
  • $\theta$ – kontaktni ugao između tečnosti i zida,
  • $\rho$ – gustina tečnosti,
  • $g$ – ubrzanje zemljine teže,
  • $r$ – poluprečnik kapilara.

Podeli na:

Ne možete kopirati sadržaj ove stranice!

Scroll to Top