Radefordov eksperiment

Eksperiment pokazuje da atom ima malo, teško i pozitivno naelektrisano jezgro. Zaključak je izveden na osnovu rasejanja alfa čestica.


📌 Podsetnik

Početne hipoteze o atomu

  • Dalton: atomi su čvrste, neprobojne kugle povezane unutar supstance.
  • Tomson: atom je meka pozitivno naelektrisana sfera u kojoj su elektroni raspoređeni kao grožđice u pudingu.
  • Otkriće elektrona 1897. godine pokazuje da atom ima unutrašnju strukturu.

Osnova Radefordovog eksperimenta

  • Radeford početkom 20. veka osmišljava eksperiment kojim se testiraju Daltonov i Tomsonov model.
  • Alfa čestice (teške i pozitivno naelektrisane) otkrivene su 1899. godine.
  • Eksperiment: bombardovanje tankog listića zlata alfa česticama.
    • Ako je Dalton u pravu → većina alfa čestica se odbija.
    • Ako je Tomson u pravu → alfa čestice prolaze nesmetano.
  • Elektroni ne mogu značajno skrenuti alfa čestice jer su oko 8000 puta lakši.

Izvođenje eksperimena

  • Izvor alfa čestica: radijum.
  • Kolimator usmerava čestice na tanak listić zlata.
  • Oko listića postavljen detektor za registrovanje rasejanih čestica.

Rezultat eksperimenta

  • Većina alfa čestica prolazi nesmetano kroz zlato.
  • Mali broj skreće putanju, a neke se odbijaju nazad.

Zaključak Radeforda

  • U atomu postoji izuzetno mala, ali veoma teška i pozitivna oblast — jezgro.
  • U jezgru je koncentrisana celokupna masa i pozitivno naelektrisanje atoma.
  • Dimenzije jezgra su ekstremno male u odnosu na atom (kao glava čiode u centru fudbalskog stadiona).

Prva interpretacija kretanja elektrona

  • Elektroni zamišljeni kao planete koje kruže oko jezgra pod dejstvom elektrostatičke sile.
  • Međutim, prema Maksvelovim zakonima:
    • Svaka ubrzano pokretna naelektrisana čestica emituje elektromagnetno zračenje i gubi energiju.
    • Kretanje elektrona po kružnoj putanji → gubitak energije → elektron bi pao na jezgro.
    • Atom bi bio nestabilan, što je u suprotnosti sa iskustvom.

Zaključni problem

  • Planetarni model je odbačen.
  • Ostaje enigma: kako elektroni opstaju oko jezgra ako bi prema važećim zakonima morali da gube energiju?
  • Očigledan raskorak između iskustvene stabilnosti atoma i teorijskih zakona elektrodinamike.
Podeli na:

Ne možete kopirati sadržaj ove stranice!

Scroll to Top