Brzina
Prva veličina koju možemo direktno meriti kod kretanja je dužina pređenog puta. Ova veličina se obeležava slovom s, a osnovna merna jedinica je metar (m).
Kretanje može biti:
- pravolinijsko – kada je putanja prava linija,
- krivolinijsko – kada je putanja zakrivljena.
Osim dužine puta, merimo i vreme kretanja, koje obeležavamo slovom t, a merna jedinica je sekund (s).
Kombinovanjem dužine puta i vremena dobijamo novu veličinu – brzinu. Brzina pokazuje koliko puta telo pređe u jedinici vremena. Obeležava se slovom v, a osnovna merna jedinica je metar u sekundi (m/s).
Matematički, brzina se računa po formuli:
$ v = \frac{s}{t} $
To znači:
- ako telo pređe veći put za isto vreme, ima veću brzinu,
- ako isti put pređe za manje vreme, opet ima veću brzinu.
Vrste kretanja prema brzini
U zavisnosti od toga da li se brzina menja ili ne, razlikujemo:
- ravnomerno kretanje – brzina se ne menja,
- promenljivo kretanje – brzina se menja.
Ako je putanja prava linija i brzina se ne menja, govorimo o ravnomernom pravolinijskom kretanju.
Ako se brzina menja, govorimo o promenljivom pravolinijskom kretanju.
Ako se brzina menja ravnomerno, govorimo o ravnomerno ubrzanom pravolinijskom kretanju.
Srednja brzina
Kod promenljivog kretanja brzina se menja, pa ne možemo uzeti jednu vrednost za ceo put. Zato računamo srednju brzinu:
$ v_{sr} = \frac{s_{uk}}{t_{uk}} $
gde je:
- $s_{uk}$ – ukupna dužina pređenog puta,
- $t_{uk}$ – ukupno vreme kretanja.
