Periodično kretanje je kretanje koje se posle izvesnog vremena ponavlja. Ukoliko se telo tom prilikom kreće duž prave linije, oko nekog ravnotežnog položaja, takvo kretanje se naziva oscilovanje.
VišeOscilacije i talasi
Lekcije i video časovi iz harmonijskih oscilacija, mehaničkih talasa, geometrijske i talasne optike.
Teg na opruzi
Teg na opruzi je jedan model harmonijskog oscilatora pomoću kojeg se može proučavati harmonijsko oscilatorno kretanje.
VišeMatematičko klatno
Matematičko klatno je kuglica, zanemarljivih dimenzija u odnosu na masu, okačena o neistegljivi konac.
VišeSlobodne oscilacije
Slobodne oscilacije se odvijaju bez prisustva bilo koje spoljašnje sile. Telo tada osciluje sopstvenom frekvencijom oscilovanja.
VišePrinudne oscilacije
Prinudne oscilacije se odvijaju pod dejstvom neke periodične prinudne sile, pri čemu telo osciluje frekvencijom prinudne sile, a ne sopstvenom frekvencijom oscilovanja.
VišeEnergija linearnog harmonijskog oscilatora
Energija linearnog harmonijskog oscilatora je mehanička energija – zbir kinetičke energije i potencijalne energije oscilatora.
VišeElektrično oscilatorno kolo
Kod električnog oscilatornog kola harmonijski osciluju nemehaničke veličine struje i napona, po istim pravilima koja važe za mehaničke oscilacije.
VišeElektromagnetno zračenje
Elektromagnetno zračenje je sprega električnog i magnetnog polja, koja se prostire kroz prostor brzinom svetlosti.
VišeSpektar EM zračenja
Elektromagnetno zračenje ostvaruje različite efekte u interakciji sa materijom, zavisno od energije koju poseduje. U skladu sa tim efektima je spektar elektromagnetnog zračenja podeljen u nekoliko grupa: radio talasi, mikro talasi, infracrvena svetlost, vidljiva svetlost, ultraljubičasta svetlost X i gama zraci.
VišeOdbijanje i prelamanje svetlosti
Šta su boje? Zakoni odbijanja i prelamanja svetlosti. Totalna refleksija. Kako nastaju duga i fatamorgana?
VišeSočiva i ogledala
Sočiva i ogleda menjaju pravac svetlosnog zraka, putem refleksije ili refrakcije svetlosti, ali po nekom pravilu, tako da kreiraju realni ili imaginarni lik posmatranog predmeta.
VišePolarizacija svetlosti
Polarizovana je ona svetlost kod koje vektor električnog polja osciluje samo u jednoj ravni.
VišeRasejanje svetlosti
Pri prolasku kroz neku materijalnu sredinu svetlost menja pravac prostiranja ili zbog refleksije od čestica sredine ili zbog reemisije od pojedinih molekula.
VišeDifrakcija svetlosti
Difrakcija svetlosti je “savijanje” svetlosti na otvoru ili prepreci, čije su dimenzije reda veličine talasne dužine svetlosti.
VišeMehanički talasi
Mehanički talas je poremećaj koji se prostire kroz neku materijalnu sredinu.
VišeTransferzalni i longitudinalni talasi
Ukoliko molekuli sredine osciluju normalno na pravac prostiranja talasa u pitanju je poprečni, odnosno transferzalni talas, a ukoliko osciluju duž pravca prostiranja talasa, radi se o uzdužnom, odnosno longitudinalnom talasu.
VišeSuperpozicija i interferencija talasa
Superpozicija talasa je princip po kojem osciluju molekuli sredine, zahvaćeni sa više talasa istovremeno. Ukoliko se superpozicija dešava kada se kroz sredinu prenose dva identična talasa u pitanju je interferencija.
VišeStojeći talasi
Stojeći talas je specifični slučaj interferencije, gde talas nakon odbijanja interferira sa samim sobom, pri čemu nastaju tačke koje nikada ne osciluju – čorovi i tačke koje uvek osciluju do amplitudne vrednosti – trbusi.
Više