Kinetička energija

Kinetička energija je energija koju telo poseduje zbog svog kretanja i zavisi od mase i kvadrata brzine. U ovoj lekciji objašnjavamo kako nastaje, kako se računa i zašto ima ključnu ulogu u svakodnevnom životu.


📌 Podsetnik

Kinetička energija – osnovne činjenice

  • Lajbnic je u XVII veku utvrdio da se proizvod mase i kvadrata brzine pri elastičnim sudarima ne menja.
  • Taj izraz je kasnije korigovan i uveden je faktor jedne polovine, što je današnji izraz za kinetičku energiju.
  • Tomas Jang u XIX veku prvi koristi naziv energija.
  • Kinetička energija je energija kretanja i obeležava se oznakom Ek.

Delovanje sile i nastanak kinetičke energije

  • U odsustvu otpora (bez vazduha, trenja), sila F deluje na telo mase m i ubrzava ga.
  • Telo dobija brzinu v, koju zadržava kada sila prestane da deluje.
  • Rad sile duž puta s menja kinetičku energiju tela:

$E_k = F\cdot s$

  • U skladu sa drugim Njutnovim zakonom, sila se može zapisati kao:

$F = m\cdot a$

  • Zamenom u izraz za energiju dobija se:

$E_k = m\cdot a\cdot s$


Konačni oblik formule za kinetičku energiju

  • Korišćenjem izraza iz kinematike, dužina puta zamenjuje se odgovarajućom relacijom, što vodi ka konačnom obliku:

$E_k = \frac{1}{2} m\cdot v^2$


Zavisanost od brzine

  • Kinetička energija zavisi od kvadrata brzine.
  • Zbog toga vozilo koje se kreće duplo brže ima četiri puta veću kinetičku energiju — i četiri puta veću sposobnost da napravi štetu.

Podeli na:

Ne možete kopirati sadržaj ove stranice!

Scroll to Top