Lorencova sila

Sila koja deluje na naelektrisanu česticu u magnetnom polju. Pravac sile je normalan na pravac brzine čestice i linije magnetnog polja.


📌 Podsetnik

Homogeno magnetno polje

  • Homogeno magnetno polje je polje u kojem su sve linije sila paralelne, a magnetna indukcija ima istu vrednost u svim tačkama.
  • Posmatrač vidi linije sila kako se udaljavaju pod uglom od 90°.
  • Potkovičasti magnet stvara homogeno magnetno polje – linije su paralelne i polje je jednako u svim tačkama.

Lorencova sila

  • Kada naelektrisana čestica naelektrisanja q uleti u homogeno magnetno polje i kreće se brzinom v, dolazi do međudelovanja njenog magnetnog polja i spoljašnjeg polja.
  • Na česticu deluje magnetna sila koja je normalna i na pravac brzine i na linije sila magnetnog polja.
  • Ova sila se naziva Lorencova sila i zapisana je izrazom:
    $ \vec{F} = q \cdot \vec{v} \times \vec{B} $
  • Vektorski proizvod daje vektor normalan i na brzinu i na magnetnu indukciju – zato Lorencova sila uvek stoji „postrani“ u odnosu na kretanje čestice.

Kretanje čestice u magnetnom polju

  • Pod dejstvom Lorencove sile putanja čestice se zakrivljuje, a sila menja pravac tako da ostaje normalna na brzinu čestice.
  • Čestica se kreće po kružnici unutar magnetnog polja.
  • Magnetno polje ne vrši rad nad česticom, jer je ugao između sile i pređenog puta uvek 90° – skalarni proizvod je nula.

Veza Lorencove i centripetalne sile

  • Lorencova sila ima ulogu centripetalne sile:
    $ q \cdot B \cdot r = m \cdot v $
  • Iz ovog izraza proizilazi poluprečnik kružnice kretanja čestice:
    $ r = \frac{m \cdot v}{q \cdot B} $
  • Teži (masivniji) joni i elektroni se kreću po kružnicama većeg poluprečnika, ako su im q, v i B isti.

Primena – maseni spektrometar

  • Uređaj koji koristi opisani efekat je maseni spektrometar.
  • U homogeno magnetno polje ulazi mlaz naelektrisanih čestica koje imaju isto naelektrisanje i istu brzinu, ali različite mase.
  • Lorencova sila zakreće putanje čestica tako da čestice veće mase prave veće lukove.
  • Čestice se odvajaju u zavisnosti od mase i padaju na različita mesta u detektoru, pa se na osnovu toga prepoznaje njihov tip i procenat zastupljenosti u uzorku.

Podeli na:

Ne možete kopirati sadržaj ove stranice!

Scroll to Top